O hrvatskim vinima

Evo nekoliko informacija o hrvatskim vinima s dugom i bogatom tradicijom , kako biste uistinu mogli uživati u njihovom kušanju i svakom gutljaju.

Vinogradarski se Hrvatska dijeli u dvije regije: kontinentalnu i primorsku, a ove dvije se opet dijele na 12 podregija. Ove podjele su isključivo zbog različitih klimatskih zona koje utječu na sortu, proizvodnju i kakvoću konačnog proizvoda, čijim se bogatstvo hrvatsko vinogradarstvo razlikuje od svih drugih. Zaista je prava rijetkost susresti toliku raznovrsnost i toliki broj tipova vina, na tako malom prostoru kao što je Republika Hrvatska. Hrvatsa se i u svijetskim mjerilima svrstava u posebno zanimljivo vinarsko i vinogradarsko područje.

U Dalmaciji su Grci i Rimljani prvi počeli uzgajati vinovu lozu, a Hrvati nastvavili i unaprijedili je. Cijela povijest dalmacije usko je povezna s proizvodnjom vina, književna, umjetnička, ekonomska p ai politička. Vinogradarstvo prestavlja glavnu granu proizvodnje u Dlamaciji, pola poljoprivrednog stanovništva bavi se uzgojem loze. Prerada grožđa obavlja se u modernim podrumima i vinarijama. Dalmatinska vina spadaju u najkvalitetnija zbog obilja krševitog tla i sunčeve topline.

Neke od poznatih sorta hrvatskih vina su:

crna - teran, merlot crni, kabernet sauvignon, cabernet franc, plavac mali, dingač, postup, babić, muškat ruža crni, plavina...

bijela - pošip, pinot, kujundžuša, žlahtina, muškat, malvasija dubrovačka, maraština, zlatarica, cetinjka bijelatrebbiano toscano...

Poznate vinarije u Dalmaciji su: Vinarija Plenković  i Vinarija Plančić s otoka Hvara, Vinarija Toreta i Vinarija Poljoprivredene zadruge Jedinstvo s Korčule - uzgajaju autohtone sorte pošip i rukatac. Na Pelješcu se nalaze vinogradi obitelji Skaramuča, poznati po proizvodnji sorte plavac mali u predjelu Dingač. Neke od vinarija su otvorene za posjetitelje.